Pretraži ovaj blog

nedjelja, 17. travnja 2011.

Što možemo zaključiti?

Za svaku potrebu tržište s vremenom osigurava sve više proizvoda. Mnoštvo je proizvoda koji su međusobno slični. Ukoliko poduzeće želi plasirati svoj proizvod na tržište mora znati da će teško opstati, pa stoga mora izraditi plan i strategiju koji će u tome pomoći. Oprez je vrlo važan kod poduzeća koje plasira proizvod. Ukoliko ne pazi na potrošačeve želje moglo bi doći do naglog pada prodaje. Kako na potrošače, tako mora paziti tj. biti svjesno svoje konkurencije koja se pokušava izboriti za bolje mjesto na tržištu i veći prodajni obujam. Smatram da je jedno od najvažnijih zadataka prepoznati pravi trenutak kada će se uvesti inovacija i odrediti u kojoj će mjeri promijeniti proizvod. Poduzeća žele stvoriti imidž, a konstantim opažanjem i inovativnim tehnikama mogu ga ostvariti i održavati na način koji bi željeli da to kupci precipiraju. 

Alternativni ŽCP

Dužina životnog ciklusa proizvoda nema pravila. Za jedne proizvode to je kraće vrijeme, npr. tri mjeseca, kao što to može biti slučaj za novu dječju igračku, a za neke duže, npr. pet godina za novi model automobila. Poznavanje dužine životnog ciklusa proizvoda, iako korisno, nije nužno. Bitno je uvažavanje različitosti karakteristika proizvoda u pojedinim fazama i s tim u vezi donošenje primjerenih odluka u sklopu strategija razvoja proizvoda. Pored klasičnog životnog ciklusa, koji je karakteriziran „zvonastim“ oblikom krivulje, razlikuju se još četiri  vrste životnog ciklusa. Ciklusi se razlikuju ovisno o vrsti proizvoda:

Proizvodi za čije korištenje je potrebno veće obrazovanje ( high learning products)
Za određene proizvode kao što su računala ili digitalne kamere, potrebna je veća razina obrazovanja ili instruktaža o korištenju proizvoda, što osigurava maksimalno iskorištavanje. Smatra se da potrošači tim karakteristikama determiniraju krivulju životnog ciklusa  proizvoda na način da prva faza – faza uvođenja proizvoda na tržište- traje duže vrijeme. To vrijeme je potrebno da se potrošači upoznaju sa svim prednostima novog proizvoda.

Proizvodi za čije je korištenje potrebno manje obrazovanje (low learning products)
 Za takvu vrstu proizvoda prodaja odmah počinje rasti jer nije potrebno posebno obrazovanje niti poznavanje načina na koji se proizvod koristi ili kako proizvod funkcionira. S obzirom da se proizvodi lako mogu kopirati pa konkurencija brzo ulazi na tržište, nužno je u strategijama nastupa na tržište predvidjeti brzi širenje distribucije kako bi se usporio rast prodaje konkurentskih proizvoda.  Primjer proizvoda za koje je potrebno manje obrazovanje su većina prehrambenih proizvoda kao npr. jogurt s različitim okusima, različiti voćni sokovi i slično.

Modni proizvodi (fashion products)
Životni ciklus modnih proizvoda karakteriziran je klasičnim fazama životnog ciklusa proizvoda – uvođenje, rast, zrelost i opadanje, s time da pojedine faze traju za različite modne proizvode različito vrijeme. Karakteristično je da se neki modni proizvodi nakon određenog vremena ponovno javljaju na tržištu i ostvaruju ponovni razvoj. U modne proizvode najčešće spadaju odjevni predmeti za mlade, obuća, kozmetika i slično.


Proizvodi koji postaju hit (fad)
roizvodi koji su hitovi imaju osebujan životni ciklus. Hitovi su proizvodi čija prodaja naglo raste i brzo dostiže vrhunac, ali jednako tako prodaja brzo pada. Modni hit je npr. pearcing, tj. postavljanje naušnica i sličnih ukrasa na pojedine dijelove tijela. Potrošači proizvoda koji su modni hitovi su u pravilu osobe koje se žele razlikovati od drugih i osobe koje imaju sklonost prema avanturizmu.

Metode praćenja

Možemo ih klasificirati na subjektivne i objektivne.  Subjektivne su zasnovane na mišljenjima i stavovima pojedinca ili grupe, a objektivne na statističko-matematičkim metodama.

1. SUBJEKTIVNA METODA – Često se naziva i „žiri stručnjaka“. Predstavlja jednu od najstarijih i najjednostavnijih metoda predviđanja. Glavna prednost ove metode je njena brza i laka primjena. U primjeni ove metode postoji niz specifičnih tehnika, a najučestalije su : delfi metoda, brainstorming, sinektik metoda i dr.
Pozitivna strana subjektivne metode je u tome što se organizirano koristi znanje osoblja koje kasnije treba realizirati planove donesene na osnovi rezultata predviđanja. Prednosti su utoliko veće ako osoblje bez predrasuda pristupi predviđanju i ako to smatraju povjerenjem u svoje znanje i iskustvo. Nedostaci su slijedeći :
- prodavačima poduzeća očito nedostaju elementarna znanja o tržištu
- česte fluktuacije kadrova
- što se često na temelju predviđanja prodaje utvrđuju kvote prodaje koje trebaju izvršiti      prodavači, te su skloni podcjeniti potražnju i kasnije prebaciti dobivenu kvotu
- najvećim dijelom osnovana na iskustvu i mišljenjima, a ne na činjenicama

2. OBJEKTIVNA METODA - Životna kartica proizvoda – sadržava osnovne karakteristične podatke o promatranom proizvodu, te određene apsolutne i relativne pokazatelje bitne za donošenje odlukao poziciji proizvoda. Najčešće se koristi u sektoru marketinga ili u okviru komercijalnih poslova. Precizno i ažurno vođenje životne kartice daje osnovu za donošenje odluka o napuštanju zastarjelih proizvoda, ali ujedno predstavlja uvjet i osnovu većine znanstvenih metoda za praćenje životnog ciklusa proizvoda.

ŽCP i poslovna politika

Poslovna politika obuhvaća određivanje ciljeva i koncepcije poduzeća. Osnovna podjela može se prema K. Melerowitzu postaviti ovako :

1. Opća poslovna politika – određuju se glavni ciljevi organizacije kao i načini i sredstva za njihovo postizanje.

2. Pojedinačne poslovne politike – dijele se na glavne i sporedne. Glavne se odnose na glavne funkcije organizacije ( proizvodnja, prodaja, nabava, financiranje... ), a sporedne su npr. politika cijena, politika proizvoda itd.

Tablica 1.
vrste poslovne politike
područja načela i odluka
opća poslovna politika
rentabilnost i ekonomičnost poslovanja
dugoročni razvoj
politika prodaje
oblikovanje proizvoda i asortimana prodaje
metode prodaje, politika cijena, propaganda
politika proizvodnje
program, proces, troškovi proizvodnje
veličina proizvodnih serija
politika nabave
kvaliteta materijala, cijene kupnje, troškovi nabave, dobavljači, količine narudžbi, zalihe
financijska politika
pribavljanje financijskih sredstava
predviđanje i nadzor troškova


Upravljanje životnim ciklusom proizvoda

Ukoliko se posveti više pažnje praćenju životnog ciklusa proizvoda, uspješnost u donošenju odluka bit će daleko veća. To se radi kroz ove elemente :
Pronalaženje položaja u životnom ciklusu i to za svaki proizvod
Određivanje skupa ili ravnoteže svih životnih ciklusa za njihove proizvode
Analize trendova za raznovrsne životne cikluse, kao i analize dugoročne ukupne dobiti tih trendova

Bez ovih informacija neki proizvodi neće dobiti svoj opravdani udio u marketing aktivnostima niti primjerenu pažnju rukovodstva. S ovako prikupljenim informacijama, rukovodtsvo marketinga ima dvije mogućnosti :
da preoblikuje i nadzire životni ciklus za svaki pojedinačni proizvod
da dugoročno poveća mogućnost uspješnog nastupa na tržištu, time da poboljša skup svih životnih ciklusa za proizvode svoga poduzeća

subota, 16. travnja 2011.

Faze životnog ciklusa

Cjelokupni koncept životnog ciklusa proizvoda je moguće predočiti kroz krivulju prodaje i krivulju profita koje se mjenjaju ovisno o fazi u kojoj se nalazi proizvod.  Životni ciklus proizvoda obuhvaća sljedeće temeljne faze :

Faza uvođenja – razdoblje laganog rasta prodaje dok se proizvod uvodi  na tržište. Zbog visokih troškova uvođenja proizvoda, profit ne postoji
Faza rasta – razdoblje brzog prihvata na tržištu i sve veći profit
Faza zrelosti – razdoblje usporavanja rasta prodaje, profit se ustaljuje ili smanjuje
Faza odumiranja – razdoblje kada se prodaja smanjuje i profit pada


Općenito o proizvodu

Možemo definirati sa više aspekata. Sa stajališta političke ekonomije, o proizvodu se govori kao uporabnoj vrijednosti u kojoj je opredmećen ljudski rad, tj. da je to konačni rezultat proizvodne djelatnosti. Sa stajališta marketinga o proizvodu se govori kao o skupu opipljivih i neopipljivih atributa koji zadovoljavaju potrošačevu potrebu odnosno proizvod je suma fizičkih i psihičkih kvaliteta kojima se snabdjeva kupac. Prema načinu kako potrošač gleda na proizvodi mogućnost zadovoljenja određenih potreba on je paket fizičkih, uslužnih i simboličkih sposobnosti za koje se očekuje da omoguće zadovoljstvo kupcu.  svakom slučaju, proizvod se može promatrati kao oblik i način gdje poduzeće prilagođava svoje mogućnosti potrebama, željama i zahtjevima potrošača

Značenje novog proizvoda može biti različito, ovisi promatramo li ga sa aspekta proizvođača ili potrošača. U proizvodnom smislu, o novom se proizvodu govori ako proizvođač do sada nije u svom asortimanu imao takav proizvod, a s tržišnog aspekta, ako je takav proizvod nepoznat potrošačima.

Larson je tako nove proizvode podijelio na :

1. proizvode koji su potpuno novi i koji se prije nisu proizvodili
2. proizvode koji su novi za proizvođače i za industriju
3. ponovno oblikovane proizvode


Prema Hiltonu, novim se proizvodima smatraju svi proizvodi koji nisu poznati znatnom postotku mogućih potrošača. To nam omogućuje izvod značenja novog proizvoda, a to je:

1. kada je nov za proizvođača i za potrošača
2. kada je nov samo za proizvođača
3. kada je poznat proizvođaču i potrošaču, ali s određenim izmjenama
4. kada mu se širi primjena